Podrška kulturi nema imperativa !

Svima je jasno da je nažalost zabranom javnog okupljanja prva stradala umjetnost u svim njenim sferama. Čak i popuštanjem mjera te novo normalnim stanjem, još je uvijek vrlo neizvjesno kada ćemo opet moći početi s djelovanjem, pa čak i onim, unaprijed definiranim brojem ljudi ispred kojih će se moći organizirati i održati pojedino događanje, koncert, event, bilo kakvo okupljanje.

Vrlo je neizvjesna situacija i svih samostalnih umjetnika, ali itekako postaje izvjesno da su nam minusi stigli, da se posljedice osjete i pitanje je samo u kojem trenutku će ljudi prestati biti u strahu od okupljanja. Jer koliko postoji imaginarni strah (kažu da se borimo protiv nevidljivog neprijatelja), toliko postoji realna propast umjetnosti pa samim time i ekonomije koja dobrim dijelom ovisi upravo o kulturi.

Podrška kulturi nema imperativa ! –
Kulturno – kreativni sektor treba ujediniti frontu za spas kulture!

O svemu tome pitala sam za mišljenje i Daria Draštatu, direktora Dallas recordsa, ali i predsjednika RUNDE.

Svima je jasno zašto je i kako u određenom trenutku došlo do strožih mjera iz Stožera civilne zaštite ali zašto je sada kada se krenulo s popuštanjem istih, nekako glazba zadnja rupa na svirali? Kultura općenito…
Glazbeni, kao i kulturo-kreativni sektor prvi su se našli na udaru ove globalne pandemije. Zaustavljanje koncerata u glazbenoj industriji značilo je prekidanje jedne od najpropulzivnijih i najprihodovnijih karika glazbenog eko-sustava, koja je mnogima glavni, ponekad i jedini izvor prihoda i egzistencije. Također, sada vidimo da će i sekundarni prihodi od glazbe, a tu mislim na one od autorskih i srodnih prava, zbog značajnog pada gospodarskih aktivnosti, biti značajno smanjeni u nadolazećem periodu. Zbog toga smo kroz brojne apele i inicijative kako na europskom nivou kroz akcije Impale – krovne udruge nezavisnih europskih izdavača, tako i na lokanom i reginalnom nivou, u Hrvatskoj u suradnji Runde i HDU/Zaprafa, a na drugim teritorijima poput Slovenije i Srbije, pokretanjem zajedničkih kulturnih fronti kontinuirano isticali da kreativno-kulturni sektor osim generalnih ekonomskih mjera namijenjene najširem broju poduzetnika, zahtjeva i posebne mjere. Predlagali smo mnoge od njih, prije svega kroz donošenje Impalinog Covid-19 kriznog plana u 10 točaka, pa do nedavnog plana oporavka, u kojem se ne smije zanemariti kulturni sektor, kao što je to na većini teritorija regije učinjeno kada su se realizirale mjere pomoći. Kulturno-kreativni sektor je specifičan, on zapošljava na desetke tisuća ljudi, koji nisu samo umjetnici, već i niz ljudi koji rade u poslovima koji se direktno naslanjaju na sektor, zbog toga je on jednako važan kao i bilo koji drugi sektor gospodarstva, jer također stvara značajan prihod, ali uz to daje i dodanu vrijednost nacionalnog identiteta, kreativnosti, kulturološke raznolikosti i, što smo vidjeli u periodu karantene, jedan je od onih kojem smo se okrenuli da bi lakše prebrodili period izolacije, slušajući glazbu, gledajući filmove i serije, čitajući knjige, više nego ikada. Kultura ne bi smjela biti na zadnjem mjestu, kao što je primjerice u Njemačkoj ona prva bila ta koja je dobila poseban fond i mjere pomoći u krizi.

Po tvom mišljenju, u ovom trenutku sada, koliko je kultura u gubitku i koje posljedice možemo očekivati?
Gubitci su već sada značajni, priča se o padu prihoda koji generira kulturno kreativni sektor od 50-70% ovisi o kojem segmentu govorimo. Ako znamo da su zaustavljeni koncerti, festivali, kazališne predstave, da su zaustavljene produkcije i snimanja u filmskoj i tv industriji, da ni glazbeni studiji nisu mogli normalno funkcionirati, jasno je da će posljedice biti itekako vidljive. No, za razliku od nekih drugih sektora, kulturni će prije svega zbog specifičnosti nekih poslova očigledno biti zadnji koji će dočekati potpunu normalizaciju, ali isto tako važno je znati i da će povratak na nivo koji smo imali prije krize trajati duže nego u drugim granama gospodarstva. Važno je shvatiti da su i svi koji rade u kulturi, a takvih je veliki broj, također poduzetnici, mnogi od njih su samozaposleni, žive od posla do posla i nemaju dodatne izvore prihoda. Iako to do sada nije učinjeno, bilo bi dobro da se i kod nas po uzoru na kolege iz Slovenije i Srbije, kao i drugih država, kulturni sektor ujedini u jedinstvenu frontu, te prije svega kroz podršku nadležnog ministarstva definira brzu i efikasnu strategiju oporavka, koja bi uključivala ne samo nacionale mjere, već i strategiju pristupanja europskim fondovima, kao i strategiju privlačenja sponzorskih sredstava i donacija uz definirane fiskalne benefite onim kompanijama koje će biti spreman pomoći projektima u kulturno-kreativnom sektoru. Istina je da su pokrenute brojne akcije na nivou sektorskih udruga i inicijativa, no formiranje jedne kulturne fronte omogućilo bi da se glas svih nas koji radimo u ovom sektoru još jasnije čuje i da nas se ne zaobiđe kao što je to u dobrom dijelu bilo do sada.

Koje je vrijeme u kojem bi uopće i bilo realno očekivati da se krene s okupljanjima na koncertima, eventima, ostalim društvenim događanjima?
Vjerujem da ćemo prve koncerte imati već početkom ljeta. Takve su uostalom i zadnje najave nacionalnog stožera kod nas, ali i u nekim drugim europskim zemljama poput Španjolske ili Mađarske. Ljeto daje mnoge mogućnosti okupljanja na otvorenom i olakšava realizaciju takvih koncerata i evenata. No, da bi se to dogodilo trebat ćemo i konkretne epidemiološke upute koje bi opet morale biti realne i u čijem donošenju bi zdravstvena struka trebala konzultirati profesionalce koji se bave organizacijom takvih događaja, kako ne bi dobili upute po kojima će biti praktički organizacijski i financijski nemoguće išta realizirati. Što se tiče koncerata u zatvorenim prostorima, volio bih da na jesen možemo održati sve one koncerte koje smo bili prisiljeni odgoditi. Nadam se da će situacija to i dozvoljavati.

Da li si u komunikaciji s kolegama iz drugih zemalja? Kakva su njihova razmišljanja, da li se može napraviti neka usporedba kome je ‘gore’?
Kao član Impaline Covid-19 radne grupe, jednom tjedno sudjelujem na sastancima koji okupljaju kolege iz niza europskih država, poput Italije, Španjolske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske. Kroz mapiranje unutar glazbenog sektora i niz anketa stalno pratimo što se sve događa na različitim teritorijima i razmjenjujemo informacije i iskustva, kako bi pokušali najbolje prakse primijeniti i drugdje, gdje god je to moguće. Teško je reći kome je gore kada je u pitanju posao kojim se bavimo, no sasvim sigurno teritoriji koji su najteže pogođeni poput Italije ili Španjolske, uz ekonomski efekt krize, moraju se nositi s razarajućim posljedicama gubitka tisuća ljudskih života. To je nešto što smo mi ovdje, ipak imali sreće izbjeći i utoliko nam je ipak lakše.

Kao predsjednik Runde molim te da mi kažeš koje su sve akcije pokrenute za ujedinjenje glazbenog i kulturno kreativnog sektora kod nas ali i u regiji? Imamo kakvih i ako da, kojih konkretno pomaka? Da li je reagirao netko od svih prozvanih kojima su apeli upućeni?
Neke sam već naveo, poput Covid-19 plana i plana reaktivacije sektora koji smo kreirali zajedno sa kolegama iz Impale. U suradnji sa HDU/Zaprafom poslali smo nizu apela i prijedloga mjera nadležnim institucijama, od premijera do pojedinih ministarstava, ali i svim našim europarlamentarcima koji će biti u prilici odlučivati o mjerama koje EU pokreće za oporavak svih sektora, pa tako i kulturno-kreativnog. Mnogi od njih javili su se povratno i potvrdili da će proučiti naše prijedloge i apele kako bi ih mogli podržati kada budu u prigodi. Regionalno u Srbiji je Runda pokrenula akciju #spasimokulturu kojoj se do sada priključilo preko 30 udruga, institucija, kompanije i drugih subjekata koji djeluju na području kulture, a u pokretanju slične akcije sudjelovali smo i u Sloveniji. Pokrenute su i nacionalne inicijative #slušajdomaće, zatim inicijativa #loverecordstores kao podrška glazbenim dućanima na europskom nivou, a sada u suradnji s Impalom radimo i na mapiranju nezavisnih glazbenih dućana u cijeloj Europi. Također, kao regionalnoj organizaciji važno nam je da teritoriji Zapadnog Balkana, koji još nisu dio EU budu također uključeni u mjere i fondove kojima će se ići u oporavak sektora, što smo uobličili u konkretnu poruku koja je već poslana EU institucijama i podržana od nositelja funkcija što je naravno ohrabrujuće. Puno je toga što se kontinuirano radi i vjerujem da će na kraju ishod svih akcija i inicijativa biti pozitivan, jer podrška kulturi nema imperativa.

 

 

Od čega može (pre)živjeti umjetnik u ovom vremenu pandemije i koliko je nužna pomoć i podrška Vlade i inih ministarstava?
Teško je to jednostavno reći, pogotovo kada znamo da veliki broj zaposlenih u kulturi živi od angažmana do angažmana. Pomoć je nužna, ali ona je samo ono što je potrebno za preživljavanje ovog perioda, koji nadam se ide svome kraju. Važnija je strategija oporavka, koja će omogućiti svima nama da što prije bez zabrana i ograničenja možemo raditi svoj posao, te dođemo do nivoa kada nam neće biti potrebne mjere pomoći.

 Zaista je apsurdno da su se izvođači uvijek prvi rado odazivali na sve humanitarne akcije kako bi pomogli drugima, a sada kada je njihova profesija prva ugrožena, a čini se da će zadnja se i osposobiti, tko može i kako pomoći njima?
Pa to je istina i u ovoj kriznoj situaciji svi mi iz glazbenog posla krenuli smo s akcijama kojima je bio za cilj olakšati ljudima izolaciju, održati duh i educirati sve da se pridržavaju prevencijskih uputa. Organizirali smo ili posredovali pri realizaciji niza live stream nastupa, koncerata, razgovora, panela i sve smo to radili praktički volonterski, samoinicijativno, a odazvali smo se i mi i svi naši kolege izvođači na svaki poziv koji je došao i u sebi nosi humanitarnu notu. No mislim da za nas nisu potrebne humanitarne akcije, već samo akcije institucija koje će se zauzeti za nas i slušati što predlažemo i govorimo. Tom sinergijom bit ćemo u mogućnosti lakše izaći iz krize i onda pomoći i sami sebi, te ponovo i drugima.

Da li je sada više nego ikad prije došlo vrijeme da se maksimalno i jedino okrenemo digitalnom svijetu? Ima već nekih ideja oko toga? Već se krenulo s nekim online koncertima…
Digitalno konzumiranje glazbe je globalna stvarnost već desetljećima. Na žalost kod nas se i s tim kasni. Nemamo još uvijek snažno digitalno tržište niti u Hrvatskoj niti u regiji. Jedan od važnih ciljeva Runde je upravo stvaranje uvjeta za dolazak globalnih streaming servisa. Ohrabruje nedavni dolazak Apple Musica, kao i njihova odluka da korištenje tog servisa za korisnike u regiji bude prvih 6 mjeseci besplatan. Pozivam i ovim putem sve da počnu koristiti tu uslugu, jer će kroz njezinu jednostavnost i atraktivnost shvatiti da je to toliko kvalitetan način uživanja u omiljenoj glazbi, ali i otkrivanje nove glazbe, da će se poput mnogi brzo zaraziti i neće moći zamisliti svakodnevni život bez nje, kao što ga je bez glazbe i inače nemoguće zamisliti. Vjerujemo da će ovaj dolazak potaknuti i druge servise da dođu u regiji, prije svega Spotify, pa Tidal i druge, te time stvoriti i kod nas jako digitalno tržište što će donijeti do brojnih pozitivnih promjena i novog uzleta glazbene industrije u regiji.

Runda planira pokrenuti mentorski program u kojem će stariji i iskusniji članovi RUNDE prenositi svoja iskustva i znanja mlađim kolegama u namjeri što bolje organizacije poslovanja u ovom kriznom periodu. Da li se već krenulo s tim i na koji način funkcionira?
To je također jedna od važnih točki našeg programa. Postoji niz mladih kolega koji se počinju baviti izdavaštvom, svakog mjeseca pojavljuju se i nove mlade izdavačke kuće i kao i ove već etablirane pokreću ih mladi entuzijasti, zaljubljenici u glazbu. Za sve njih pokrećemo programe mentoriranje i edukacije, kako bi se što brže i bolje osposobili za poslovanje u glazbenoj industriji i time joj donijeli novu snagu i novi polet, te stvorili zdravu konkurenciju nama koji smo tu već neko vrijeme. Da nije krize ti programi bi već zaživjeli, no ona nas je sve usporila i donijela nam nove prioritete, ali vjerujem da će se njezinim jenjavanjem ponovo ubrzano pokrenuti i ovaj dio našeg programa